Ovog proleća (2024) usudio sam se da pokušam da zasadim i Batat krompir. To je bio samo pokušaj, i verovali ili ne, uspeo je. Rodio je. Možda veoma malo, i tanki su koreni, ali je opet rodio. Ove dve slike pokazuju plodove koje sam izvadio iz zemlje. Ja sam prezadovoljan.
Na internetu sam istraživao kako bih mogao da ga uzgojim, i tako sam postupio. Uzeo sam nekoliko krtola iz prodavnice, ožilio vreže, i zasadio u baštu. I nekoliko meseci kasnije ovo je stiglo.
Godina je bila malo više sušna, i da nisam zalivao ne bih čak ni ovo imao. Daće Gospod, pa ćemo sledeće godine ići na ozbilljniju proizvodnju. Ipak znam da sada mogu da ga proizvedem.
I evo nekoliko redaka o Batatu što verovatno niste znali...
Batat samo ovlaš podseća na običan krompir, jer ima izdužen i pomalo nepravilan oblik, kao neki miks šargarepe i krompira. Postojbina slatkog krompira je centralna i južna Amerika, a dosta se uzgaja i upotrebljava u Aziji, čitavom Američkom kontinentu i u Africi.
Koren batata može biti žute, narandžaste i crvene boje. Po hemijskom sastavu slatki krompir je vrlo sličan običnom crvenom ili belom krompiru, ali sadrži više proteina. Batat ima 103 kcal/100 g. Sadrži visok procenat skroba, malo šećera i nimalo masti. Ima veliki sadržaj minerala (kalijum, kalcijum, magnezijum i gvožđe), vitamina (A, B, C, E) i dijetnih vlakana, neophodnih za pravilno funcionisanje organa za varenje. Ishrana bogata vlaknima dokazano smanjuje rizik od raka debelog creva. Ipak, ono što batat definitivno izdvaja je visok sadržaj beta karotena, koji je poznati antioksidans.
Odlična je namirnica za dijabetičare zbog niskog glikemijskog indeksa koji osigurava sporiju apsorpciju glukoze. Slatki krompir se takođe preporučuje u ishrani dece i sportista, jer obezbeđuje energiju, minerale i vitamine. Batat štiti organizam od srčanih tegoba, začepljenja krvnih sudova, dobar je za funcionisanje mozga i probave, takođe se preporuđuje u ishrani osoba sa povećani masnoćama u krvi i žuči.